Kolumne
  • BUDITE SPREMNI NA AKTIVNO SUDJELOVANJE U RJEŠAVANJU PROBLEMA.

Učitaj drugu misao

Najnovija kolumna

Kako smo prestali razmišljati (i zašto nam je tako kako nam je)

Prolazim u jutarnjoj šetnji pored ulaza u gimnaziju u kojoj sam i sama stjecala srednješkolska znanja. Dvoje mladih ljudi na stepenicama drže svoje otvorene knjige iz biologije i štrebaju! Nevoljko se prisjećam stresa kojeg sam i sama osjećala u njihovim godinama pred zaključivanje ocjena, iako nisam bila kampanjac.

više >>

PLANIRANJEM DO USPJEHA - Planirajte svoj radni dan (4/3/2012)

Radni dan i raspored poslova koje trebamo obaviti, pa čak i oni poslovi koji spadaju u rutinu, ponekad znaju biti prilično problematična stvar. Čini vam se da točno znate što trebate napraviti i kako ćete provesti dan, no uvijek vas nekako prevari onaj stalni osjećaj nedostatka vremena i gorak okus u ustima na kraju dana, kada shvatite da (opet) nešto niste završili. Sve češće izgovarate nešto poput: „već je petak“, „kako vrijeme leti“, „opet nisam stigao/la napraviti ono“...ili bešto slično. Vidite da stvari ne idu baš onako kako biste htjeli, ali vam se čini da tu nema pomoći.
Znate li kakav je osjećaj kada imate stvari pod kontrolom i sve stignete obaviti? Ugodan, lijep, ispunjavajuć. Ponekad u tome, uz dobro planiranje i uspijete. No, što kada zbog dva telefonska poziva i neplaniranog zadržavanja na internetu izgubite sat, dva? Ili, jedno od meni omiljenih trenutaka – kada vaš pas treba kratku šetnju? Ili vas zove kćer i daje vam neplanirani zadatak nabavljanja knjige koja joj je hitno potrebna za faks? Vrijeme se ne može vratiti, no toga postajete svjesni tek kada se suočite sa ponekim kradljivcem vremena. Je li moguće isplanirati svoj radni dan i obaviti baš sve što ste planirali?
Skrenut ću vam odmah pozornost: nije važno jeste li obavili sve što ste planirali za taj dan, nego jeste li obavili sve važne stvari. I jesu li vaši prioriteti dobili odgovarajuću pažnju i vrijeme.
Krenimo bez okolišanja u planiranje i vidjet ćete kako stvari mogu biti pod kontrolom čak i kada ne obavite sve.
Osnovno pravilo pri planiranju radnog dana, dakle, predstavlja planiranje zadataka i obaveza koje je potrebno obaviti, a nakon toga određivanje prioriteta po kojem ćete te zadatke obaviti. Prioritet, dakako, dajemo važnim i hitnim stvarima. Uz malo samodiscipline, konzistentnih određivanja granica prema zahtjevima drugih i dobre organizacije posla, sve što ste planirali može biti i obavljeno.
Ukoliko vam problem predstavlja način na koji odgađate izvršenje nekih zadataka ili pak previše vremena provodite na rješavanje rutinskih zadataka, vrlo ćete se brzo naći u situaciji da gubite tlo pod nogama. Osvijestite lošu naviku i donesite odluku da s time odmah prekinuti.
Najvažnije što biste trebali otkriti, ukoliko ste stalno u trci s vremenom i posao redovno nosite kući, jest kako zapravo provodite svoj dan. Možda imate prevelik broj sastanaka ili vam zbog toga što ih ne znate odbiti, kolege „prepuštaju“ previše zadataka koje bi u stvari oni trebali napraviti? U prvom slučaju potrebno je analizirati razloge za velik broj sastanaka, kao i to imate li stvarnih potreba za njima, te ostvarujete li realnu korist od održanih sastanaka. Ukoliko su vaši odgovori negativni – svjesno odlučite da ćete smanjiti sastanke na razumnu mjeru. U drugom od naša dva hipotetska slučaja riječ je o tome da hitno trebate naučiti postaviti granice ljudima u svojoj okolini. Možda vam samo nedostaje samodiscipline kako biste se pridržavali plana.
Svaka analiza načina na koji koristite svoj dan, može vam ukazati na to u čemu griješite ili što biste mogli činiti bolje i korisnije rabiti svoje vrijeme.
Počnite stoga s analizom radnog dana (čitavog dana, iz sata u sat) pratiti što radite i kako provodite vrijeme. Već nakon nekoliko tjedana moći ćete donijeti potrebne zaključke i izvršiti nužne korekcije. Bez obzira hoćete li promijeniti prioritete ili postavljati granice, uvesti više kontrole nad sobom, više delegirati, uvidjet ćete da svoje vrijeme možete koristiti racionalnije izbacivši iz svog rasporeda nekoliko nepotrebnih stvari ili zadataka.
I onda krenite u planiranje dana i tjedna, i na taj način obavite sve što trebate. Cilj svakog upravljanja vremenom jest postati djelotvorniji. I imati koji sat više, a ne manje na raspolaganju. Dobro je sjetiti se riječi Charles Darwina: „Čovjek koji se usudi uludo otrošiti jedan sat života, nije još otkrio koliko život vrijedi."
Zavrijedili ste barem sat vremena dnevno imati i za sebe. Planiranjem svog vremena naći ćete taj sat vrlo lako. I uživati u vremenu koje vam je na raspolaganju. Proljeće je – iskoristite ga.

Planirajte da biste obavili važne stvari
1) Osvijestite način na koji koristite vrijeme (analiza dana u tome će vam pomoći)
2) Odredite prioritete i podijelite ih u kategorije (A,B,C ili sličnog tipa određivanja prioriteta)
3) Odradite najprije najvažnije stvari
4) Kombinirajte zadaće tako da obavite i najvažnije i manje važne(zahtjevne) odnosno rutinske
5) Svakodnevno isplanirajte i barem jednu ugodnu aktivnost (za osobno zadovoljstvo) pogotovo ako ste ih u posljednje vrijeme zapustili.

Ovaj moj tekst i ostale zanimljive tekstove možete naći na web stranicama tjednika Lider, u kolumni Life Coach, na
www.liderpress.hr



<< nazad na kolumne