Kolumne
  • ČUJEM I ZABORAVIM. VIDIM I SJETIM SE.ČINIM I SHVAĆAM. (KONFUCIJE)

Učitaj drugu misao

Najnovija kolumna

Kako smo prestali razmišljati (i zašto nam je tako kako nam je)

Prolazim u jutarnjoj šetnji pored ulaza u gimnaziju u kojoj sam i sama stjecala srednješkolska znanja. Dvoje mladih ljudi na stepenicama drže svoje otvorene knjige iz biologije i štrebaju! Nevoljko se prisjećam stresa kojeg sam i sama osjećala u njihovim godinama pred zaključivanje ocjena, iako nisam bila kampanjac.

više >>

KAKO UPRAVLJATI SVOJIM RASPOLOŽENJEM - i osjećati se bolje (4/3/2012)

Iz čista mira vas obuzme osjećaj praznine, tuge, neraspoloženja. Niste raspoloženi za rad, sporiji ste nego obično, možda i previše zabrinuti. Čini vam se da vaše neraspoloženje raste i što duže ste u tom negativnom raspoloženju čini vam se da život zapravo nema puno smisla...Dođe vam to ponekad. Opravdanje možda nalazite u lošim vremenskim uvjetima, ponekom problemu kojeg nikako ne uspjevate riješiti, kritici suradnika, šefu, članu obitelji. Rijetko o tome i želite goovoriti u strahu da ne zavučite kao čudak. Niste krivi što se ponekad ne osjećate dobro. Iako su promjene raspoloženja sasvim normalna i uobičajena stvar postoji i druga strana medalje. Zapravo svoje reapoloženje određujete sami. Vrijeme je da i za to preuzmete odogovornost.

Vjerujte da se svi ponekad osjećamo loše bez ikakvog razloga. Ukoliko imate dijagnozu depresije ili neku drugu vrstu poremećaja raspoloženja, ponašanja ili osobnosti, ili su promjene prečeste i predugo traju, dobro je potražiti savjet ili pomoć psihoterapeuta. No ukoliko ne sumnjate u poremećaj i niste zabrinuti za svoje zdravlje, radi se o normalnoj, uobičajenoj i prirodnoj pojavi, odnosno stanju. Promjeni raspoloženja. I stvar je onda samo u tome koliko dugo takvo negativno raspoloženje traje i kako vam se često događa. I još važnije, koliko vam je potrebno da ga uočite i da se vratite u punu formu i dobro raspoloženje. Ukoliko znate prepoznati početak tog stanja, te ukoliko se znate iz tog stanja „brzo“ dignuti, a da vam pri tome nisu potrebna bilo kakva pomoćna sredstva (stimulansi) ili ljudi, već vi i vaša volja – sve je u redu.

Ovo je pristup na kojem se temelji kognitivno bihejvioralna terapija. Po njoj su naše misli, a ne drugi ljudi, situacije ili događaji oko i izvan nas, uzrokom našim osjećanjima i ponašanju. Način razmišljanja smatra uzrokom da se osjećamo i ponašamo na određen način. Ukoliko se osjećamo onako kako ne želimo ili se ponašamo na način koji ne želimo, važno je identificirati razmišljanje koje kod nas bude ta osjećanja i ponašanja, te naučiti kako ih zamjeniti razmišljanjima koja vode željenim reakcijama. To znači da sami možemo promjeniti način na koji mislimo s ciljem da se osjećamo i djelujemo pozitivno po vlastito zdravlje iako se situacija oko nas nije promjenila.

Ukoliko vam je stalo do vaše emocionalne dobrobiti (a time i sveukupnog zdravlja) možete lako naučiti upravljati svojim raspoloženjem. Jednostavno svakodnevno vodite računa o tome kako se osjećate. Razmislite i o tome kojim ste zahtjevima i stresovima izloženi, kako utječu na vas i kako se s njima nosite. Odustanite od stalne i pretjerane zabrinutosti i opterećenosti brigama. Prepoznajte vrijednost u svakodnevnom, pa makar i kratkom mentalnom fitnessu kojim ćete osnažiti svoj duh i tako se osjećati spremnijima za svakodnevne napore kojima ste izloženi. Baš kao što i vježbanjem mišiće činite čvršćima i svom tjelu omogućujete da se osjeća dobro, mentalnim ćete vježbama osnažiti svoju psihu. Povećat će se vaše samopouzdanje i pozitivan stav prema životu uopće.
Jedna od stvari koju možete svakodnevno prakticirati u svrhu mentalne vježbe je podsjećanje na pozitivne trenutke. Sjetite se svakodnevno nekog zadovoljstva, ugode ili neke druge pozitivne emocije koju ste doživjeli. Zastanite trenutak i osjetite ponovno sve pozitivne efekte takvih zadovoljstva. Negativne misli odagnajte bez obzira koliko uporno vas salijeću. Prekinite ih čim se pojave ili im barem ne dopustite da vas preplave. To ćete postići tako da skrenete svoju pozornost na pozitivno. Pokušajte ne raditi više stvari odjednom, pogotovo kada radite nešto dobro za sebe. Uživajte svim čulima u lijepim trenucima, umjesto da dopustite da vas prekine zvonjava mobitela ili neka obaveza koju ste se “baš sjetitli”. Ne zaboravite da je u zdravom tijelu zdrav duh, pa vodite računa o prehrani i tjelesnim aktivnostima odnosno vježbanju. Imajte hobi i uživajte u njemu. Neka to bude jedna od vaših redovitih aktivnosti. Vodite računa o osobnim ciljevima koje ste si postavili bez obzira koliko ambiciozni bili. Vaše zadovoljstvo bit će poptuno ukoliko vodite računa o onome što želite napraviti za sebe ( a ne samo za druge). Osigurajte si “redovno pražnjenje” koje vam može donijeti pisanje dnevnika ili bloga! Smijte se svakodnevno i odustanite od potrebe da budete preozbiljni (u svemu). Čujete li dobar vic ispričajte ga prijatelju, pogledajte komediju ili pročitajte nešto duhovito.
Pomažite drugima. Ne kaže se uzalud „Dobro je činiti dobro!“. Kada učinimo nešto za nekoga, i sami se osjećamo dobro. No budite dobri i prema sebi. Nagradite se svakodnevno. To može biti neka sitnica, topla kupka, masaža, posjet kazalištu ili kava sa prijateljima. Što god vas veseli. Što god izaberete neka bude baš za vas.

Kako upravljati svojim raspoloženjem:
Gradite i održavajte samopouzdanje, konstruktivan stav prema kritici, ne podliježite samosažaljevanju;
Vodite brigu o svom tjelesnom zdravlju i kondiciji, jedite zdravo i odmarajte se dovoljno;
Održavajte prijateljstva, tražite potporu i dajte ju drugima te gradite pozitivan pristup životu;
Upravljajte svojim financijama i karijerom, svojim vremenom i stresom;
Osvijestite to kako se osjećate, utičite na svoje raspoloženje i težite miru u sebi i oko sebe.

Ovaj moj tekst i ostale zanimljive tekstove možete naći na web stranicama tjednika Lider, u kolumni Life Coach, na
www.liderpress.hr



<< nazad na kolumne