Kolumne
  • CILJ JE ŽIVOT U KOJEM POSAO DOŽIVLJAVATE KAO ISPUNJENJE, NE MISLEĆI NA ZARADU.

Učitaj drugu misao

Najnovija kolumna

Kako smo prestali razmišljati (i zašto nam je tako kako nam je)

Prolazim u jutarnjoj šetnji pored ulaza u gimnaziju u kojoj sam i sama stjecala srednješkolska znanja. Dvoje mladih ljudi na stepenicama drže svoje otvorene knjige iz biologije i štrebaju! Nevoljko se prisjećam stresa kojeg sam i sama osjećala u njihovim godinama pred zaključivanje ocjena, iako nisam bila kampanjac.

više >>

GODIŠNJI ODMOR - i zašto je važno znati se odmarati (4/3/2012)

Čitajući izjave nekih menadžera koji kažu kako rijetko odlaze na godišnji odmor, kako obavezno pregledavaju poštu i dok su na morskoj pučini, te kako im odmor i nije važan, postavljam si pitanje: koliko će trebati dok ne izgore? Ne na suncu, naravno. Dugotrajno izlaganje stresu neminovno rezutira pregaranjem (burn out) kada nam tijelo (i duh) zapravo krikom daje do znanja da više ne može. Ukoliko manje vapaje nismo pažljivo slušali, ovaj će nas krik vjerojatno natjerati na razmišljanje o važnosti godišnjeg odmora. Ukoliko niti tada ne slušamo sami sebe, rezultat bi mogao biti – prestanak svih aktivnosti – zauvijek.

Tijekom napornog godišnjeg ciklusa skupljamo stresove i umor. Nije teško uočiti znakove umora: sporije reakcije, osjećaj iscrpljenosti na kraju radnog dana, razdražljivost, sve manje entuzijazma i pozitivne energije. Za sve što činimo treba nam više energije, a nju smo zapravo istrošili. Čitave smo godine bili u brzom ritmu i dolaskom visokih temperatura postajemo svjesni kako smo nataložili i pregršt negativne energije koja nas spriječava da sa uobičajenom lakoćom potižemo rezultate koje (od sebe) očekujemo. Trebaju nam promjene u načinu na koji provodimo dan, kao i vremenu koje posvećujemo predahu, veselju pa čak i detoksikaciji organizma zdravijim i kvalitetnijim okruženjem i prehranom. Subjektivni osjećaj koji nas prati u tim situacijama svodi se, jednom riječju, na osjećaj kako nismo „svoji“. Bez obzira jesmo li na rukovodećem radnom mjestu ili smo član tima sa svojim zadacima i obavezama, osjećaj je isti za sve: tjelesna i umna iscrpljenost i potreba za promjenom ritma.

Ukoliko tijekom godine ne prakticiramo kraće prekide ritma, nakupljeni umor može se pretvoriti u kronični. Više nam nije dovoljna nedjelja, kao kod faza akutnog umora, kojeg smo se nakupili u kraćim vremenskim periodima, pa smo ga se i u stanju “riješiti” sa par sati sna duže nego obično. Kronični umor nastaje nakupljnajem kroz duži period i nećemo ga uspjeti sanirati “preko vikenda”. Rješenje za kronični umor jest duži odmor, za kojeg ipak nije bitno samo vrijeme trajanja, već i kvaliteta odmora. Upravo kada govorimo o kvaliteti odmora nameće se i magični pojam: planiranje godišnjeg odmora.

Talijani su osmislili izvanredan način: ferragosto, ili kolovoški odmor. Aktivnosti svih sudionika poslovnih procesa u kolovozu se svode na minimum i godišnji odmor nije teško isplanirati. Ostaje im samo da se odluče na koju stranu svijeta žele krenuti. Organizacija rada u našoj zemlji svodi odmor na period ljetnih mjeseca. Škola završava sredinom lipnja, a počinje početkom rujna. I to su nam najčešća ograničenja. Mnogi bi radije iskoristili period predsezone, no to često nije moguće radi siline aktivnosti koju (uslijed lošeg planiranja radnih aktivnosti) često ostavljamo za period pred godišnje odmore.

Iako se, prema većini kolektivnih ugovora, godišnji odmori trebaju planirati do kraja svibnja, mnogi to još uvijek nisu u stanju. Stoga se stalno nekako vuku dani „starog“ godišnjeg odmora, koji na neki način „iskoristimo u zadnji čas“ i možda onda kada ni sami ne znamo što bismo s njim.Jeste li među takvima?

Što bi bio ideal kojem treba težiti. Idealno bi bio da svoj godišnji rasporedite tako da u ljetnom periodu imate na raspolaganju 2-3 tjedna godišnjeg odmora, a zimi jedan tjedan. Što više radnog staža, više i dana godišnjeg. Taj višak iskoristite za nekoliko kraćih „produžnih“ vikenda tijekom godine. Petak ili ponedjeljak kojeg u dogovoru sa suradnicima isplanirate, na taj način postaju kraći odmor.

Sljedeće što treba odlučiti je kako želite provesti svoj odmor. Ležeći na suncu (ili u hladu uz osvježavajuće piće) odnosno pasivno, kada u glavnom ne radite ništa, prekidate sve aktivnosti ili aktivno, kada uobičajeni obrazac provođenja radnog vremena mijenjate tako da se bavite omiljenim hobijem ili tjelesnom aktivnosti prilagođenim vama osobno i sklonostima vaše okoline. Planinarenje, plivanje, jedrenje, daskanje, samo su neke od aktivnosti.

Što izabrati ovisi isključivo o osobnim sklonostima, iako je općenita preporuka da ne pretjeramo niti u jednom od ova dva izbora. Nagli prekid svih aktivnosti, kao i izlaganje povećanim tjelesnim naporima (pogotovo ako niste navikli ili niste u formi) mogu izazvati negativne posljedice. Ukoliko je pretežni dio vaših radnih aktivnosti vezan za sjedenje i intelektualni napor, doza aktivnosti bit će nužna, no uz njihovo postepeno uvođenje.

„Na početku misli na kraj!“ stara je mudrost. Osigurajte da vas po povratku sa odmora ne dočeka gomila neriješenih stvari ili problema. Delegiranje , ukoliko je moguće, dat će prave rezultate, ali ukoliko nije moguće osigurajte da su osobe za koje je vezan vaš radni ritam, jednako tako na godišnjem kada ste i vi. Pripremu za povratak s godišnjeg napravite prije odlaska na odmor. Napravite plan aktivnosti koje vas čekaju po povratku i prvog dana godišnjeg odmora se potpuno opustite. Na dan odlaska iz ureda uključite „automatski odgovor na e-mail poruke“ sa naznakom od kada do kada vas nema na radnom mjestu i tko je osoba za kontakt u vašem odsustvu. Ne ostavljajte broj telefona za kontakt, ukoliko želite sebi i svojoj obitelji pravi odmor.

Pro-memoriju sa statusom predmeta i eventualnim reakcijama na iznenadne zahtjeve poslovnih partnera ostavite u pisanom obliku osobi koja vas mijenja – time ne samo da osiguravate normalno obavljanje radnih zadataka, već i svom kolegi, a i sebi osiguravate odsustvo stresnih situacija.

Ukoliko je priroda vašeg posla zahtjevna i niste u mogućnosti u potpunosti odustati od praćenja onoga što se događa – odredite vrijeme u kojem vas se može dobiti, a da to ne remeti odmor vama i vašoj obitelji. Jedan sat kojeg ćete provesti rješavajući probleme, neće tada predstavljati izvor frustracije i stresa.

Planirajte odmor i provedite ga tako da se, ne samo, odmorite već i „napunite baterije“ radeći ono što vam tijekom godine nedostaje. U to svakako uključite kvalitetnu komunikaciju sa obitelji i prijateljima, a posvetite neko vrijeme i samima sebi (podsjećam na značaj perioda šutnje i meditaciju kao priliku za duboko opuštanje o čišćenje od stresa).

I uživajte. Zaslužili ste!


Što je pravi godišnji odmor:

- Prije odlaska na odmor pripremite plan aktivnosti za povratak sa godišnjeg (uključite e-mail auto-responder, ponesite samo privatni mobitel na odmor)
- isplanirajte pravovremeno gdje, kako i s kim želite povesti odmor
- budite realni u predviđanju svojih mogućnosti (finacijskih, ali i vremenskih, kao i tjelesnih)
- okružite se tijekom godišnjeg odmora ljudima i situacijama koje odgovoraju vašim očekivanjima, temperametu i sklonostima
- odlučite se opustiti već prvog dana odmora, a jednako tako misli usmjerite prema poslu tek prvog dana po povratku s odmora
- odredite evenutalno vrijeme u kojem ste dostupni za poslovne obaveze (ne narušavajući odmor sebi niti obitelji)
- komunicirajte i družite se sa obitelji(prijateljima)
- redovna meditacija i šutnja od barem dan,dva pomoći će odmoru i čišćenju duha
- učinite i nešto samo za sebe.

Ovaj moj tekst i ostale zanimljive tekstove možete naći na web stranicama tjednika Lider, u kolumni Life Coach, na
www.liderpress.hr



<< nazad na kolumne