Kolumne
  • BUDITE SPREMNI NA AKTIVNO SUDJELOVANJE U RJEŠAVANJU PROBLEMA.

Učitaj drugu misao

Najnovija kolumna

Proljeće je, a ja solo - Kako živjeti punim plućima, bez obzira na to imate li partnera?

Koliko god da smo društvena bića, statistike ipak govore o tome kako je u zapadnom svijetu sve više samaca. U društvu koje kao temeljne vrijednosti ima obitelj, zajednicu dvoje ljudi i monogamni odnos (barem institucionalno gledano), biti samac nakon tridesete znači biti različit od «prosjeka». Proljeće najavljuje ponovno rađanje prirode, i potreba da izađemo iz toplog doma više nam nije opcija. Može li se kroz to razdoblje, kada se sav život radosno budi - biti sam, ali i veseo, aktivan, optimističan, pa i sretan? I kako to postižu oni koji svoju situaciju gledaju na pozitivan način?

više >>

Blagdansko (ne)raspoloženje (23/12/2017)

Božićne pjesme podsjećaju vas na to da je sezona blagdanskog veselja. Odmahujete glavom – zar već?! Upravo ste se odlučili primiti posla, vratiti svakodnevnim obvezama i ne misliti ni na što drugo osim na to kako zaraditi kruh svagdašnji, kad li vas zvuci na radiju podsjete da je sad „najljepše doba godine“. Hvata vas depresija na taktove pjesme Last Christmas (oh ne, ne opet!) i pomišljate kako nećete podnijeti ako još jednom čujete onu o bijelom Božiću, pa gasite radio.

Reklamna poruka na TV-u podsjeti vas na novogodišnju ponudu teleoperatera koju morate iskoristiti do kraja godine, jer ćete „tri-u-jedan“ dobiti za samo jednu kunu, a u novčaniku imate samo kartice i osobnu. Oko sebe primjećujete namrštene užurbane ljude dok u trgovini odzvanja Radujte se, narodi... Primili ste već i prvu blagdansku e-mail čestitku. Blagdanski ugođaj je na ulicama, trgovima, radiju, televiziji, Facebooku i ostalim društvenim mrežama. Svugdje oko nas!

Neki se tomu raduju, nekima se od tih zvukova, nota, mirisa, lampica, okićenih trgova i darovima pretrpanih izloga diže kosa na glavi, dok treći imaju i ozbiljnijih problema. Blagdansko vrijeme u njima budi tugu, osjećaj usamljenosti, depresivno raspoloženje. Kad vas okružuje ozračje radosti i slavlja, a vi nemate svečano ukrašen stan ispunjen mirisima pečenih kolača i u vašem domu nije sve lijepo i bajno, onda s vama vjerojatno nešto nije u redu, pomišljate. Svi drugi se raduju, a vi ste neraspoloženi! Možda i imate s kim slaviti, dekorirati, kuhati, ali vam se ne da, a možda nemate nikoga s kim biste podijelili radost blagdana i svega lijepoga što oni nose.

Ako imate s kim, možda osjećate pritisak jer ćete opet biti iscijeđeni, iscrpljeni – i na tjelesnoj, i na emocionalnoj, i na materijalnoj razini. Dok pokušavate stići rokove na poslu, glavom vam prolaze misli: „Tko ove godine organizira okupljanje obitelji? Hoće li opet biti svađe za obiteljskim stolom? Što ću (čime i kada) kupiti za darove najmilijima?“
Bez obzira na to jeste li za blagdane sami ili ste dio velike obitelji – nemate ni vremena, ni novca, ni snage kreirati blagdansku obiteljsku atmosferu koja vas dočekuje iz svake TV reklame, emisije i filma. Ne ide, koliko god se trudili! Možda je napokon došlo vrijeme da razmislite o tome što je vaš izbor, a što vam je nametnuto. Da razmislite što uopće očekujete od blagdana i koliko je realno to što očekujete.

Možda je krajnji čas da smanjite očekivanja i napetosti koje idu uz njih. Možemo li napokon napraviti nešto što će nam ostaviti ispunjeno srce, ali i novčanike, a da se ne osjećamo kao cinici, škrtice i gubitnici?

Ako se za blagdane osjećate kao da ispunjavate tuđe želje i očekivanja i ostajete razočarani i prazni, predlažem da ovaj put preispitate vlastite motive i navike i donesete svjesne odluke iza kojih stojite. Odaberite napokon sami kako se osjećate umjesto da to prepuštate običajima, okolini ili očekivanjima koja treba ispuniti.

No to neraspoloženje tijekom novogodišnjih i božićnih blagdana lako možemo zamijeniti za poremećaj raspoloženja koji se javlja tijekom zimskih mjeseci, kada je manje sunca i kada smo, zbog kraćih dana, manje izloženi dnevnom svjetlu koje pozitivno utječe na to kako se osjećamo. Blagdanska depresija ili loše raspoloženje potaknuti su drukčijim uzrocima, kao što su pojačan stres zbog pritisaka okoline i očekivanja ili umor izazvan jurnjavom i nemogućnošću da se bavimo onim na što smo navikli. Ako tomu pridodamo i promjene u prehrani i povećan unos alkohola i slatkiša, nerijetko ćemo doživjeti simptome kao što su poremećaj spavanja, glavobolja, napetost, pad koncentracije, razdražljivost, tuga, odsutnost zanimanja za uobičajene hobije i navike.

To neraspoloženje može biti privremeno, ali može se protegnuti i na tjedne prije i poslije blagdana. Povratkom u normalan životni ritam ono obično nestaje, no kada nas obuzme, nije ga lako podnijeti. Što učiniti ako ste sami, a što ako ste dio velike obitelji kako bi blagdani prošli sa što manje izazova i stresa?

Osvijestite kako se osjećate i postavite si realna očekivanja: Samcima je najteže upravo u vrijeme blagdana jer nemaju nikoga s kim bi proveli slobodno vrijeme. Najbolji način za izbjegavanje depresije je na blagdane gledati kao na svako drugo vrijeme i ne pridavati mu preveliku važnost.

Odustanite od samosažaljenja i disciplinirajte se: Pokrenite se i napravite nešto za sebe – otiđite na izlet, posjetite prijatelje, upišite se na neku radionicu. Važno je da se ne izoliramo ostajući iza zatvorenih vrata misleći o tome kako se svi ostali raduju blagdanima.

Otputujte negdje izvan mjesta boravka: Idealno bi bilo s prijateljima otići u dio svijeta koji blagdane ne slavi kako biste to razdoblje doživjeli na drukčiji način. Ne budite sami: Pozovite u društvo ljude slične sebi. To je osobito važno ako ste nedavno izgubili dragu osobu, prekinuli ljubavni odnos ili na bilo koji način promijenili nešto u društvenom životu. Svatko neka donese nešto od jela i pića.

Napravite listu obveza i aktivnosti: Obveze razvrstajte prema prioritetima i delegirajte zadatke koje ne volite, koje ne stignete obaviti ili ih netko drugi obavlja lakše/bolje od vas. Ne preuzimajte cijeli teret blagdana na svoja pleća. Odredite blagdanski proračun: Ako vas brinu financije, dogovorite se s obitelji da ne bude darova ili da imaju simboličnu vrijednost.

Pripazite na odmake od uobičajenog načina življenja: Ne prejedajte se i ne konzumirajte alkohol u prevelikim količinama. Odmarajte se i dovoljno spavajte. Odvojite nešto vremena za sebe. To često zaboravimo jer obitelj stavljamo na prvo mjesto.

Ne uspoređujte se s drugima. Sjetite se one Tolstojeve: „Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“.



<< nazad na kolumne